Ko Je Vlasnik Vlasti U Parlamentarnoj Republici?

Sadržaj:

Ko Je Vlasnik Vlasti U Parlamentarnoj Republici?
Ko Je Vlasnik Vlasti U Parlamentarnoj Republici?

Video: Ko Je Vlasnik Vlasti U Parlamentarnoj Republici?

Video: Ko Je Vlasnik Vlasti U Parlamentarnoj Republici?
Video: Ko je na vlasti u Srbiji? 2024, Marš
Anonim

Parlamentarna republika jedna je od varijacija republičke strukture države, u kojoj veći dio vlasti pripada parlamentu, a ne predsjedniku. Trenutna vlada je odgovorna upravo izabranom parlamentu, za razliku od predsjedničke republike.

Ko je vlasnik vlasti u parlamentarnoj republici?
Ko je vlasnik vlasti u parlamentarnoj republici?

Ko kontroliše ovlašćenja formiranja vlade?

Prema ovom obliku vlade, izvršna vlast se formira od pojedinačnih zamjenika stranaka koje su dobile većinu glasova na parlamentarnim izborima.

Takva vlada može ostati na vlasti sve dok je podržavaju predstavnici parlamenta ili tačnije njena većina. A u slučaju gubitka povjerenja vlade, postoje dva načina rješavanja - ili vladina ostavka, ili moguće raspuštanje parlamenta, koje je šef države pokrenuo na zahtjev vlade. U ovom slučaju raspisuju se novi parlamentarni izbori.

Takav sistem upravljanja smatra se tipičnim za razvijene zemlje sa samoregulirajućom ekonomijom. Na primjer, za Italiju, Tursku, Njemačku i Izrael, kao i za druge države.

Stanovnici ovih zemalja obično ne glasaju za pojedinačne kandidate, već za liste birača određenih stranaka.

Ovlasti glavnog organa vlasti u parlamentarnoj republici

Pored važećeg zakonodavstva, sa sličnim sistemom državne uprave, parlament kontrolira i cijelu vladu zemlje. Takođe ima gotovo potpunu finansijsku moć, jer su poslanici ti koji razvijaju i odobravaju državni budžet.

Parlament je taj koji takođe određuje moguće načine društveno-ekonomskog razvoja zemlje i tokove unutrašnje i vanjske politike. Odnosno, u svojim rukama drži najvažnije državne moći.

Šef države u parlamentarnoj republici - ko je on i kakve ovlasti ima?

Aktuelnog predsjednika biraju samo članovi parlamenta ili radna grupa (kolegij) koju su oni formirali.

Ovaj princip je glavni sistem parlamentarne kontrole izvršne vlasti države.

To jest, formalno je predsjednik šef države, ali ne i šef vlade. On može imenovati sadašnjeg premijera, ali samo između šefova frakcija zastupljenih u parlamentu ili koji imaju parlamentarnu većinu.

Predsjednik ne može donositi zakone, izdavati uredbe, nagrađivati predstavnike izvršne vlasti, amnestirati osuđenike, imati predstavničke funkcije, odobravati sastav kabineta ministara, a također nema pravo otvoriti prvu sjednicu parlamenta nakon sazivanja.

Na primjer, u Italiji po tri izabrana predstavnika iz svake regije zemlje sudjeluju na predsjedničkim izborima. A u Saveznoj Republici Njemačkoj trenutnog predsjednika bira Savezna skupština, koja se sastoji od članova Bundestaga, koje biraju predstavnici njemačkih država.

Preporučuje se: